Mira Adanja Polak

Kratke informacije

Ime i prezimeMira Adanja Polak
Datum rođenja22. avgust 1942.
Mesto rođenjaBudimpešta
DržavaSrbija
PrebivališteBeograd
ZanimanjeNovinar, producent

Biografija

Mira Adanja Polak je jugoslovenska i srpska novinarka, televizijska urednica i producentkinja, te autorka i voditeljka emisije „Mira Adanja-Polak – ekskluzivno“ koju Radio Televizija Srbije (RTS) emituje od 2002. godine. Rođena je 22. avgusta 1942. godine u Budimpešti. Sa raketnim inženjerom Martinom Polakom ima sina Marka. Živi radi u Beogradu.

Pre nego što se sedamdesetih godina 20. veka počela baviti novinarstvom Mira Adanja je stažirala kliničku psihologiju. Šest meseci je radila kao stjuardesa u JAT-u, a potom i kao šefica stjuardesa u „Aviogeneksu“.

Pisala je za nekoliko listova, među kojima je i visokotiražni časopis „Duga“. Shvativši da uredništvo tog lista traži ekskluzivu, otputovala je kod ujaka u Ameriku kako bi odatle slala ekskluzivne priče.

Potom se prijavila na konkurs koji je raspisala tadašnja Televizija Beograd i prvo dobila honorarni ugovor, a nakon toga i stalno zaposlenje. Od tada do danas je nacionalnom servisu obezbedila brojne ekskluzivne intervjue i dokumentarne serijale. Između ostalih, razgovarala je sa Indirom Gandi (Indira Prisiyadarshini Gandhi), Šimonom Peresom (Szymon Perski), Henrijem Kisindžerom (Henry Alfred Kissinger), te brojnim poznatim ličnostima iz sveta politike, ekonomije, kulture, umetnosti i drugih oblasti.

Sarađivala je i sarađuje s inostranim medijima, poput britanske televizijske kuće ITN – Channel Four News, američkog ABC-a i NBC-a, britanskog magazina „Royalty“ i amerčkog nedeljnika „People“. [1]

Za svoj rad Mira Adanja Polak je dobila brojna domaća i međunarodna priznanja, a 2009. godine je postala ambasador UNFPA-a (United Nations Fund for Population Activities).

Poreklo, detinjstvo i obrazovanje

Mira Adanja je rođena 1942. godine u Budimpešti u jevrejskoj porodici. Njen otac Solomon Adanja je bio hirurg urolog, pukovnik Jugoslovenske narodne armije (JNA) i profesor na Vojnomedicinskoj akademiji (VMA). Mirina majka Katarina, rođena Baruh, je bila istoričarka umetnosti.

Pred Mirin polazak u školu porodica se preselila u Beograd. U srpskoj prestonici je završila osnovnu školu i gimnaziju, a potom upisala koledž u Švajcarskoj. Godine 1967. diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a pre nego što je počela da se bavi novinarstvom stažirala je kliničku psihologiju.

Mira Adanja Polak tečno govori pet jezika, a razume na desetine drugih jezika.

Karijera

Po završetku studija Mira Adanja se zaposlila kao stjuardesa u nacionalnoj avio-kompaniji JAT. Tu je ostala šest meseci, a potom je prešla u čarter avio-kompaniju „Aviogeneks“. Godine 1968. postala je šef marketinga u firmi „Eksport pres“.

Uporedo sa tim, školovala se za kliničkog psihologa, međutim, shvatila je da je novinarstvo zanimanje kojim želi da se bavi, te je odustala od stažiranja i, uprkos protivljenju svog oca, odlučila da se okuša u novinarstvu.

Pisala je za brojne listove, među kojima je najpoznatija „Duga“ koja je od svojih novinara uvek tražila mnogo više nego druge novinske kuće. Zato je odlučila da otputuje u Ameriku kod ujaka, kako bi obezbedila ekskluzivne priče za taj list.

U međuvremenu se prijavila na konkurs koji je raspisala Televizija Beograd, te joj je ponuđen honorarni posao. Međutim, nakon kraćih pregovora, primili su je u stalni radni odnos. Ipak, jednom prilikom je priznala da nije odmah počela da radi kao novinar, nego je više bila prevodilac.

Međutim, to je nije sprečavalo da uvek traži zanimljive priče i sagovornike, te da donosi ekskluzivu gledaocima i slušaocima. Tako se potrudila da još 1975. godine snimi razgovor sa Jovankom Broz, koja do tada nije davala intervjue. Nakon toga joj je Jovanka još mnogo puta pružala priliku za razgovor, čak i u momentima kada je to bilo opasno za nju.

Kao reporter Informativnog programa trudila se da njene priče budu sveže, a ličnosti sa kojima razgovara aktuelne. Jednom prilikom se prisetila kako je, radeći beogradski program, dobila poziv od gospođe iz Beograda koja ju je zamolila da razgovara sa princezom Jelisavetom Karađorđević s obzirom na to da dobro govori engleski.

Ubrzo je postala bliska sa Jelisavetom, te ju je pratila tokom njene prve posete Belom dvoru u kome je odrasla. Osim toga, snimila je i intervju sa Jelisavetinom majkom, kneginjom Olgom u Parizu. Zahvaljujući nizu Mirinih dokumentaraca domaća publika je imala priliku da nauči mnogo o dinastiji Karađorđević, kao i da upozna naslednike te vladarske loze.

Upravo zbog reportaža o Karađorđevićima Mira je postala prvi i za sada jedini novinar čiji je TV materijal završio u Muzeju kinoteke. Dokumentarni film „Kraljevska misija“ emitovan je i na američkoj televiziji NBC.

Snimila je i reportaže o ruskoj vladarskoj porodici Romanov, te intervjuisala njihove članove još dok su bili u egzilu. Bila je prvi novinar kome je nešto tako pošlo za rukom.

Zahvaljujući svojoj upornosti, ali i kontaktima koje je stvarala izveštavajući iz svih delova sveta Mira Adanja Polak je bila jedini jugoslovenski novinar koji se vozio avionom američkog predsednika, te prva žena novinar na američkom nosaču aviona NIMIC.

Tokom Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine bila je konsultant američke TV mreže ABC.

Nakon nesreće spejs šatla Čelendžer 1986. godine uspela je da dobije vezu direktno sa kontrolom leta i da saopšti jugoslovenskoj publici šta se u tom momentu događalo. Uspela je da dobije izjavu pre konferencije za štampu, a jednom prilikom je priznala da je za takve ekskluzive morala da obavi i na desetine poziva dnevno.

Izveštavala je i tokom iskopavanja moštiju crnogorskog kralja Nikole u San Remu 1989. godine, dok su ostali novinari u Baru čekali dolazak moštiju.

Jedan je od retkih novinara koji se usudio da intervjuiše pacijenta obolelog od AIDS-a, u momentu kada se o toj bolesti skoro ništa nije znalo. Dok su se njene kolege plašile da u studiju ugoste obolelog od side, Mira Adanja Polak ga je posetila u njegovom domu i snimila taj intervju koji je emitovala Televizija Beograd.

Kao novinarka i urednica deska Beogradskog programa Mira Adanja Polak uspela je da obezbedi intervju sa tadašnjim predsednikom Jugoslavije Slobodanom Miloševićem. Njen razgovor sa Miloševićem prenosilo je šezdesetak medijskih kuća iz celog sveta.

Tokom ratnih devedesetih intervjuisala je tadašnjeg predsednika Republike Srpske Radovana Karadžića i generala Ratka Mladića.

Od 2002. godine uređuje i vodi emisiju „Vi i Mira Adanja Polak“ u kojoj gledaoci mogu da se upoznaju sa sudbinama poznatih, ali i manje poznatih ljudi ljudi širom sveta. U skoro pedeset godina dugoj novinarskoj karijeri Mira Adanja Polak snimila je više od 200 emisija, prvo za RTB, a potom i za RTS koja je od samih novinarskih početaka njena matična kuća.

Među najznačajnijim intervjuima su oni koje je vodila sa indijskom premijerkom Indirom Gandi, izraelskim političarem Šimonom Peresom, američkim političarom i diplomatom Henrijem Kisindžerom, nemačkim nobelovcem Vilijem Brantom (Willy Brandt), bugarskim premijerom Bojkom Borisovim (Бойко Методиев Борисов), slovenačkim predsednikom Borutom Pahorom i mnogim drugim.

Američka književnica Erika Džong (Erica Jong) ju je na vrhuncu karijere pustila u svoj dom i dala joj ekskluzivni intervju. Među Mirinim sagovornicima su i druge važne ličnosti iz različitih sfera, poput Lučana Pavarotija (Luciano Pavarotti), Ursula Andres (Ursula Andress), Džejmsa Vudsa (James Woods), Kirka Daglasa (Kirk Douglas, rođen kao Issur Danielovitch Demsky) i drugih.

Međutim, Mira Adanja Polak je dala šansu i ljudima koji su do tada bili potpuno nepoznati javnosti ili obespravljeni u bilo kom smislu te reči. Među njima je i Italijan koji je zbog odbijanja da plati reket mafiji pod policijskom zaštitom.

Zahvaljujući njenim reportažama rešeni su problemi pojedinaca, grupa i udruženja, poput izgradnje kuće za majku sa troje dece u Boljevcima, preseljenju bolnice za duševne bolesti „Laza K. Lazarević“ na drugu lokaciju, nabavke opreme za školu za slepe u Zemunu, pribavljanje muzičkih instrumenata za talentovanu decu i mnogih drugih.

Njen rad uvršten je u brojne knjige i priručnike za buduće novinare, poput „Biti novinar“, „33 X kako postati novinar“, „Srpska porodična enciklopedija“, „Povjesnica Milića od Mačve“, „Diviti se, ali kome – svetske ličnosti izbliza“, „Ekran kao ogledalo“ i drugima.

Kao ličnost koja je dala nemerljiv doprinos društvu upisana je u Internacionalni zbornik Biografskog centra Kembridž, Internacionalni zbornik ličnosti dostignuća, Zbornik Britanske unije slobodnih novinara i druge.

Adanja Polak je dugi niz godina konsultant spoljnopolitičkog deska britanske televizije ITN – Chanell Four News, saradnik Oksfordskog „Rečnika umetnosti“ („Dictionary of Art“), ekskluzivni novinar britanskog magazina „Royalty“ i lični konsultant američkog novinara Pjera Selindžera (Pierre Emil George Salinger).

Privatni život

Mira Adanja Polak je rođena 1942. godine u Budimpešti. Živela je u Subotici i Beogradu, a potom se školovala u Švajcarskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Više od pet decenija je u braku sa raketnim inženjerom Martinom Darkom Polakom.

Njihov sin Marko je takođe inženjer, te sa suprugom Sanjom ima troje dece, ćerku Laru i sinove Andreja i Davida.

Adanja Polak nikad nije volela da sa kolegama razgovara o svom privatnom životu, a tek delove njene životne priče prenosili su domaći mediji. Tako je jednom prilikom priznala da je u porodici Polak zastupljen patrijarhat[2].

Pored toga što voli svoj posao, Mira Adanja Polak kaže da uživa u kuvanju, šetnjama i vremenu koje provodi sa porodicom.

Njena sestra Gordana je magistar biohemije, a brat Đorđe Adanja urolog[3].

Na pitanje novinara kako je uspevala da često dobije ekskluzivne informacije i izjave  za svoju medijsku kuću odgovorila je da nije imala kompleks jer je novinarka koja dolazi iz male zemlje, nego se borila da obezbedi informacije koje su joj potrebne, a koje domaća publika ima pravo da dobije.

Nagrade i priznanja

U dosadašnjoj karijeri Mira Adanja Polak je zahvaljujući predanom radu dobila brojne nagrade i priznanja. Među njima su priznanje „Kapetan Miša Atanasijević“ za afirmaciju srpske umetnosti i kulture, te povelja Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije za izuzetan doprinos umetnosti i kulturi.

Američki biografski insitutut ju je 1993. godine proglasio „Ženom godine“, a 2009. godine je postala ambasador UNFPA. Njeno ime može se pronaći u više inostranih „Ko je ko“ leksikona.

Bibliografija

Knjige

  • 1982. Amerikanci

Reference

[1] https://www.adanja-polak.com/o-meni/biografija/biografija/

[2] https://stil.kurir.rs/celebrities/vip-prica/142393/zivotna-prica-mire-adanje-polak-ja-sam-patrijarhalna-zena-moj-muz-je-glavni-u-kuci-foto

[3] https://www.adanja-polak.com/o-meni/intervjui-novinara/kad-izbace-kroz-prozor-ulazim-na-vrata/