Mirsad Hadžikadić

Kratke informacije

Ime i prezimeMirsad Hadžikadić
Datum rođenja21. januar 1955.
Mesto rođenjaBanja Luka
DržavaBosna i Hercegovina
PrebivališteSarajevo
ZanimanjePolitičar, doktor računarskih nauka

Biografija

Mirsad Hadžikadić je bosanskohercegovački i američki univerzitetski profesor, doktor računarskih nauka i direktor Instituta za kompleksne sisteme Univerziteta Severna Karolina (Complex Systems Institute, University of North Carolina) u Šarloti.

Osnivač je i predsednik pokreta „Platforma za progres“ i kandidat za bošnjačkog člana Predsedništva Bosne i Hercegovine na Opštim izborima 2018. godine. Rođen je 21. januara 1955. godine u Banjaluci. Od 1990. do 2018. godine živeo je i radio u Americi. Od maja 2018. godine živi u Sarajevu. Oženjen je Mirzetom Hadžikadić s kojom ima dvoje dece.

Autor je brojnih naučnih radova i publikacija, knjiga i poglavlja u stručnim knjigama i udžbenicima. Pored toga, učesnik je i organizator različitih simpozijuma i naučnih konferencija širom sveta, te urednik naučnog časopisa „Journal of Policy and Complex Systems“.

Hadžikadić je osnivač i predsednik Savetodavnog veća za Bosnu i Hercegovinu u Vašingtonu, te Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umetnosti.

Mladost i obrazovanje

Mirsad Hadžikadić je rođen 1955. godine u Banjaluci. Njegova majka Zejfa je bila računovođa u robnoj kući, a otac Sulejman šef poslovnice „Oslobođenja“ u Banjaluci. Ima brata Seada. Po završetku osnovne škole u Travniku Mirsad je upisao banjalučku Gimnaziju, a sa 22 godine, kao prvi u generaciji, stekao diplomu Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci na smeru računarske tehnike.

Zaposlio se u sektoru profesionalne elektronike preduzeća „Rudi Čajavec“ u Banjaluci, te upisao postdiplomske studije na Elektrotehničkom fakultetu. Magistrirao je 1981. godine, te konkurisao za doktorske studije u Sjedinjenim Američkim Državama.

Pošto je 1984. godine uspeo da dobije „Fulbrajtovu“ stipendiju, sa suprugom i decom se preselio u Ameriku. Kako je u jednom razgovoru kazao, u Banjaluci su ostavili dobro plaćene poslove, rešeno stambeno pitanje, prijatelje i porodicu, da bi u Americi živeli u studentskom domu od 600 dolara mesečno. Bio je to težak trenutak za porodicu, tokom kojih su se Mirsad i njegova supruga dosta zadužili.

Uprkos tome, Hadžikadić je 1987. godine uspeo da odbrani doktorsku disertaciju pod nazivom „Umetna inteligencija – simulacija procesa prirodne inteligencije na računaru“ na Univerzitetu u Dalasu (Southern Methodist University, Dallas). Njegovi naučno-istraživački radovi utemeljeni su na tehnološkom unapređenju materijalne proizvodnje i ekonomskom napretku društva.

Radno iskustvo

U Jugoslaviju se vratio 1989. godine sa željom da doprinese razvoju svoje zemlje. Hadžikadić je počeo da radi u „Medicinskoj elektronici“ kao zamenik direktora za istraživanje i razvoj. Ipak, prilike u zemlji su se drastično promenile. Sve se manje razgovaralo o privrednom i ekonomskom razvoju, a sve više o raspadu Jugoslavije.

Shvativši da u takvim okolnostima njegovo iskustvo i znanje nema veliki značaj, odlučio je da se sa porodicom vrati u Ameriku. Uporedo s angažmanom na fakultetu u Šarloti, bio je direktor Medicinske informatike i Ortopedske informatike u Organizaciji „Karolajnas Heltker Sistem“ („Carolinas Healthcare System“), te menadžer u konsultantskom preduzeću („Deloitte and Touche Consulting“).

Akademska karijera

Hadžikadićeva akademska karijera počela je još 1987. godine kada je radio kao predavač i istraživač na Univerzitetu Severna Karolina. Tu je radio do povratka u Jugoslaviju, a na poziciju asistenta se vratio 1990. godine. Taj posao je obavljao sve do 1993. godine kada je izabran za redovnog profesora na predmetima računarskih nauka.

Akademskoj karijeri potpuno se posvetio 1999. godine kada je izabran za šefa Katedre za računarske nauke. Na toj poziciji ostao je godinu dana, a tada je izabran za jednog od direktora Škole za informatičke tehnologije na istom Univerzitetu.

U periodu od 2000. do 2008. godine bio je dekan Koledža za računarstvo i informatiku, a od 2009. godine je osnivački direktor Instituta za kompleksne sisteme. Iste godine je završio postdiplomske studije iz javne administracije na prestižnom Univerzitetu Harvard (Harvard University).

Nastavio je da predaje na Univerzitetu Severne Karoline, a od 2011. godine redovni je profesor na predmetu Softver i informacioni sistemi. Naredne godine je postao izvršni direktor svih analitičkih programa na Univerzitetu Severne Karoline.

Predsednk je Američke asocijacije za računarska društvena istraživanja, organizator dve međunarodne konferencije i urednik naučni časopis. Do 2018. godine je bio mentor 16 doktorskih studenata na Univerzitetu Severne Karoline, a do tada je četvoro doktoranata čiji je mentor bio uspešno završilo svoje disertacije.

Autor je nekoliko desetina naučnih radova i tri knjige iz oblasti informacionih tehnologija. Učesnik je i organizator naučnih simpozijuma i konferencija širom sveta, uključujući one u Sarajevu, Neumu i Tesliću.

Osnivač je i predsednik Savetodavnog veća za Bosnu i Hercegovinu u Vašingtonu, te predsednik Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umetnosti.

Politička karijera

Premda je u naučnim i akademskim krugovima Mirsad Hadžikadić poznat još od osamdesetih godina prošlog veka, šira bosanskohercegovačka javnost bolje ga je upoznala tokom 2018. godine. Naime, početkom te godine profesor Hadžikadić je u jednom televizijskom intervjuu najavio kandidaturu za bošnjačkog člana Predsedništva BiH.

Svoju kampanju zasnivao je na tri stvari – jedinstvenoj Bosni i Hercegovini, ekonomiji i mladima. On je gostujući u bosanskohercegovačkim medijima isticao važnost ove tri stvari za napredak BiH. Neretko je u svojim izlaganjima naglašavao da je za napredak celokupnog društva važno da političari iz svojih svakodnevnih izjava „izbace“ ideje nacionalizma na kojima je počivao njihov uspeh na svakim prethodnim izborima.

U svojim nastupima govorio je o važnosti zalaganja za BiH, a ne za stranku, te za promociju vrednosti i prava njenih građana.

Premda je isticao da je po nacionalnosti Bošnjak, a po veroispovesti musliman, Hadžikadić se zalaže za društvo u kojima će kompleksnost bh. društva biti samo „motor promene u društvu“, a nikako razlog stagnacije i konflikata bilo koje vrste.

Na Opštim izborima koji su u BiH održani 2018. godine Mirsad Hadžikadić je osvojio 58 555 glasova. To ipak nije bilo dovoljno da postane bošnjački član Predsedništva, ali je, kako je sam izjavio, pokazalo da u BiH postoji prostor za razvoj drugačijeg naprednog mišljenja koje neće biti zasnovano na „borbi za opstanak“ bilo kog naroda u toj zemlji.

Svoj pokret Hadžikadić je nazvao „Platforma za progres“, a članovi pokreta neslužbeno se zovu „Iskre“. Na ideju da svojim istomišljenicima i simpatizerima da upravo ovakav naziv došao je jer smatra da svaki pojedinac može doneti neku promenu u društvu, te da svaka „iskra“ može da osvetli put napretka i bolje budućnosti cele BiH.

Na osnivačkoj sednici Platforme za progres koja je održana 25. novembra 2018. godine u Sarajevu za predsednika je izabran Mirsad Hadžikadić, a za potpredsednicu Aleksandra Marjanović.

Privatni život

Mirsad Hadžikadić je rođen 1955. godine u Banjaluci. Osnovnu školu je završio u Travniku, a u rodnom gradu upisao Gimnaziju. Po završetku srednje škole upisao je Elektrotehnički fakultet u Banjaluci, smer računarske tehnike. Već na prvoj godini je upoznao Mirzetu Komić iz Bosanske Krupe. Zajedno su studirali i počeli da se zabavljaju.

Venčali su se na četvrtoj godini fakultetu, a kum im je bio profesor Sedat Širbegović. Ćerku Lejlu su dobili 1977. godine, a par godina kasnije rodio im se sin Adnan.

Kada je dobio Fulbrajtovu stipendiju za doktorat u Americi, odlučili su da se cela porodica preseli tamo. Iako su se 1989. godine vratili u Banjaluku, nekoliko meseci kasnije shvatili su da svoje znanje i iskustvo mogu lakše da iskoriste negde drugde. Zato su se nastanili u Šarloti, gde su narednih decenija gradili svoj život.

Supruga Mirzeta je jedan od potpredsednika Sektora za procene rizika vezanih za tehnološke projekte u banci „Bank of America“.

Lejla u Bostonu specijalizuje opštu hirurgiju. Adnan je diplomirani politikolog i radi za kompaniju „Compas“ koja isporučuje hranu mnogim univerzitetima, kompanijama i sportskim događajima širom sveta.

Bibliografija

Studije, naučni radovi, publikacije

1985. “A Parallel Architecture for Syntactic Pattern Recognition Based on Logic Program Execution Model“ (Biswas, P. Hadzikadic, M.)

1986. “Characterization of Application Domains for the Expert System Technology“ (Hadzikadic, M., Yun, D. Y. Y., Ho, B.)

1986. “An Application of Knowledge-Base Technology in Education: A Geometry Theorem Prover” (Hadzikadic, M., Lichtenberger, F., Yun, D. Y. Y.)

1987. “A Model-Based Framework for Characterization of Application Domains for the Expert System Technology” (Hadzikadic, M., Yun, D. Y. Y., Ho, B.)

1987. “Concept Formation by Psychologically Plausible Classification“

1988. “Learning a Hierarchy of Concepts: An Incremental Approach”

1988. “Concept Formation by Goal‑Driven, Context‑Dependent Classification”

1988. “INC2: A Prototype‑Based Incremental Conceptual Clustering System”

1989. “Prototypes and Similarity in Incremental Conceptual Clustering Systems”

1989. “Concept Formation by Incremental Conceptual Clustering” (Hadzikadic, Mirsad and Yun, David Y.Y.)

1989. “Prototypes and Similarity: Concept Formation”

1989. “Spatial Reasoning: Learning from Observations” (Hadzikadic, Mirsad and Chen, Su-shing)

1991. “Automated Design of Diagnostic Knowledge‑Based Systems” (Bohren, Benjamin and Hadzikadic, Mirsad.)

1991. “Designing a Diagnostic Knowledge‑Based System by a Novice”

1991. “Context‑Sensitive, Distributed, Variable‑Representation Category Formation”

1992. “Prediction Performance as a Function of the Representation Language in Concept Formation Systems”

1992. “Medical Diagnostic Expert Systems: Performance vs. Representation”

1994. „Turning Medical Data into Decision-Support Knowledge“ (Bohren, B.F. and Hadzikadic, M.)

1995. “Concept Formation vs. Logistic Regression: Predicting Death in Trauma Patients, Conference Presentation” (Hadzikadic, M., Bohren, B.)

1995. “Information, Intelligence, and Interface: The Three Pillars of a Successful Medical information System”

1995. “Orthopaedic Trauma Registry”

1995. „Healthy Life-styles and Low Back Pain“ (Hanley, E.N., Kane, S.M., Bohren, B.F., Dorbandt, A., Hadzikadic, M.)

1997. „Determining Attribute Relevance in Decision Trees“ (Hadzikadic, M. and Bohren, B.)

2002. „A Neural Model for Network Intrusion Detection“ (Najarian, K., Sun, X., Ahn, G., Hadzikadic, M.)

2006. „Complex Adaptive Systems: Using a Free-Market Simulation to Estimate Attribute Relevance“ (Eichelberger, C., Hadzikadic, M.)

2006. „Investigating Agent Strategies within a Complex Adaptive System of Purchasing Agents for Estimating Attribute Relevance“ (Eichelberger, C., Hadzikadic, M.)

2007. “An Agent Based Modeling Approach For Determining Optimal Price-Rebate Schemes” (Khouja, M. Hadzikadic, M., Zaffar, M. A., Otto, G.)

2008. „A Computer Simulation Laboratory for Social Theories“ (Whitmeyer, J., Carmichael, T., Eichelberger, C., Hadzikadic, M., Khouja, M., Saric, A., Sun, M.)

2009. „An Agent-Based Model of Solid Tumor Progression“ (Dréau, D., Stanimirov, D., Carmichael T., Hadzikadic M.)

2009. „Alternative Formulas for Rating Prediction Using Collaborative Filtering“ (Saric, A., Hadzikadic, M., Wilson, D.)

2010. “Breaking the Box: Simulated Protein Computing” (Eichelberger, C., Hadzikadic, M.)

2010. “Pilot Study: Agent-based Exploration of Complex Data in a Hospital Environment” (Carmichael, T., Hadzikadic, M, Gajic O.)

2012. “The Role of Uninformed Individuals in Making the Right Group Decisions“ (Carissa Flocken, Ted Carmichael, Mirsad Hadzikadic)

2012. “Understanding Human Behavior in Designing Building-Scale Sustainable Ecosystems”

2014.  “Applications of Complex Adaptive Systems in Portfolio Management” ( Zheyuan Su, Mirsad Hadzikadic)

2015. “Dual Approach to Complex System Analysis and Modeling” (Hodzic, M., Hadzikadic, M., Carmichael, T., Selman, S.)

2015. “Trust Metric Exploration in Optimizing Stock Investment Strategies” (Su, Z., Hadzikadic, M.)

2015. “An Agent-Based System for Issuing Stock Trading Signals” (Su, Z., Hadzikadic, M.)

2017. “An Agent-Based Study of Herding Relationships with Financial Markets Phenomena” (Kamyab, Y., Hadzikadic, M.)

2017. “Sentiment Analysis of Twitter Data: Emotions Revealed Regarding Donald Trump during the 2015-16 Primary Debates” (Abdullah, M., Hadzikadic, M.)

2017. “Context Sensitive Sentiment Analysis of Financial Tweets: A new Dictionary” (Tabari, N., Hadzikadic, M.)

2017. “Role of Behavioral Heterogeneity in Aggregate Financial Market Behavior: An Agent-Based Approach” (Kamyab, Y., Hadzikadic, M.)

2017. “Sentiment Analysis on Arabic Tweets: Challenges to Dissecting the Language” (Abdullah, M., Hadzikadic, M.)

2018. “A Novel Algorithm for Bi-Level Image Coding and Lossless Compression based on Virtual Ant Colonies“ (Dhou, K., Mouring, M., Hadzikadic, M.)

Knjige i poglavlja u udžbenicima

1997. “Determining Attribute Relevance in Decision Trees” (Hadzikadic, M., Bohren, B. F.)

2009. „Towards a General Tool for Studying Threshold Effects Across Diverse Phenomena“ (Carmichael, T., Hadzikadic, M., Dreau, D., Whitmeyer, J.)

2010. „Wisdom of Crowds in the Prisoner’s Dilemma Context“ (Hadzikadic, M., Sun, M.)

2011. “Complex Adaptive Systems” (Hadzikadic, M., Carmichael, T.)

2013. „Complexity: Where Does It Come From?“ (O. Brien, S, Hadzikadic, M., Khouja, M.)

2013. „Addressing Complex Challenges in an Interconnected World“ (O. Brien, S, Hadzikadic, M., Khouja, M.)

2013. „Managing Complexity: Practical Considerations in the Development and Application of ABMs to Contemporary Policy Challenges“ (Hadzikadic, M., O’Brien, S., Khouja, M.)

2016. “Understanding Human Behavior in Designing Building-Scale Sustainable Ecosystems” (Hadzikadic, M. and Y. Da,  in Yong, X. T., Jiang, Y.)

2017. “Complex Adaptive Systems, Systems Thinking, and Agent-Based Modeling” (Hadzikadic, M., Avdakovic, S.)

2017. “Advanced Technologies, Systems, and Applications II, Lecture Notes in Networks and Systems” (Hadzikadic, M., Avdakovic, S.)

2018. “Hybrid Comparative Predictive Modeling“ (Nawaz, A. M., Hadzikadic, M.)

Izvori:

Mirsad Hadžikadić na društvenim mrežama

FacebookMirsad @ Facebook