Fatima bint Muhamed

Kratke informacije

Ime i prezimeFatima bint Muhamed
Datum rođenja606.
Mesto rođenjaMeka
Datum smrti28. avgust 632.
Mesto smrtiMedina
DržavaSaudijska Arabija

Biografija

Fatima bint Muhamed (فاطمة) je bila najmlađa ćerka islamskog proroka Muhameda (Abu al-Qasim Muhammad Ibn Abd Allāh al-Hashimi al-Qurashi  – محمد) i njegove prve žene Hatidže bint Huvejlid (Khadija bint Khuwaylid -خديجة بنت خويلد). Rođena je 606. godine u Meki, a preminula 28. avgusta 632. godine u Medini. Iz braka s Alijom (Ali ibn Abi Talib – عَلِي ابْن أَبِي طَالِب‎ ) imala je petoro dece.

Postoje verovanja da je Fatima bila jedino biološko dete poslanika Muhameda, te da su ostale ćerke koje se navode kao njegovi potomci, bile u stvari Hatidžine ćerke iz prethodnih brakova.

Ipak, ono što navode svi istoričari jeste da je ona bila najbliža ocu, te da je sa njim provela poslednje dane njegovog života. Njene sinove Muhamed je doživljavao kao svoje.

Muslimani širom sveta je smatraju jednom od najznačajnijih ličnosti islama, te se u mnogim državama njen rođendan slavi kao Dan majki. Po Gregorijanskom kalendaru to je pokretni praznik, a od 2019. do 2021. godine slavio se u mesecu februaru.

Detinjstvo i mladost

Fatima bint Muhamed je rođena u Meki i bila je ćerka prve Muhamedove žene Hatidže. Postoje različite teorije o tačnom datumu njenog rođenja, ali je opšte prihvaćeno mišljenje da je rođena pet godina pre Objave.

Imala je tri sestre Zejneb (Zainab bint Muhammad – زينب بنت محمد), Um Kulsum (Umm Kulthum – أم كلثوم‎) i Rukaju (Ruqayyah bint Muhammad – رقية بنت محمد‎).

Veruje se da su braća Abudulah (Abd-Allah ibn Muhammad – عبدالله بن محمد), Kasim (Qasim ibn Muhammad – قاسم بن محمد) i Ibrahim (Ibrahim ibn Muhammad – إبراهيم بن محمد‎) preminuli u ranom detinjstvu.

U jednom delu muslimanskog sveta postoji verovanje da su Zejneb, Rukaja i Um u stvari bile ćerke Hatidžine sestre Hale, koje su Muhamed i njegova supruga usvojili nakon što im je majka preminula.

To donekle opravdava zašto Prorok u svojim zapisima nije pominjao niti jednu drugu ćerku osim Fatime. Ipak, šire je usvojeno verovanje da su sve četiri bile Muhamedove i Hatidžine ćerke.

Veruje se da se Muhamed molio četrdeset dana pre nego što mu je melek Džibril (anđeo Gabrijel) doneo veliku vest.

Za razliku od ostale dece, Fatima je od momenta rođenja bila sa svojim roditeljima. Hatidže i Muhamed je nisu slali na selo, da očvrsne živeći sa beduinskim plemenima. Tako da je bila direktni svedok torture koju je njena porodica preživljavala od strane politeističke vlasti.

Kada je 619. godine izgubila majku preplavila ju je velika tuga i mnogo se mučila da to prevaziđe. Kako bi je utešio, Muhamed je ćerki rekao da mu je Bog preko Džibrila poručio da je izgradio palatu za nju u raju.

Brak sa Alijom

Prema uvreženim verovanjima mnogi Muhamedovi pratioci su želeli da ožene Fatimu. Navodno su je prosili Abu Bakr (Abdallah bin Abi Quhafah – عبد الله بن أبي قحافة‎;) i Omar, ali ih je Prorok odbio, uz obrazloženje da čeka znak od Boga.

Želju da oženi Fatimu je imao i Alija, sin Muhamedovog strica Abi Taliba. Kada je došao da je isprosi Alija iz poštovanja i straha od Poslanikove reakcije nije mogao da progovori niti reč.

Muhamed je shvatio šta on želi, pa mu je predložio da, s obzirom da nije imao novca za svadbeni poklon, proda svoj štit koji je kao ratni plen dobio posle bitke na Bedru.

Alija ga je poslušao, te je štit prodao Utmanu (Uthman ibn Affan – عثمان بن عفان) za 450 dirhema. Fatimi je kao venčani dar poklonio 400 miskala, dok je ona u miraz od oca dobila krevet, prekrivače, dva jastuka, mešinu za vodu, čaše, dva glinena ćupa i narukvicu.

Tačan datum venčanja nije poznat. Veruje se da su brak sklopili 622. ili 623. godine. Fatima je tada imala 17 ili 18 godina, dok je Alija imao između 21 i 25. Muhamed je ćerki na venčanju rekao da ju je oženio „najdražim članom svoje porodice“. Utman je Aliji vratio štit kao venčani poklon.

Ceremoniju venčanja je izveo Muhamed, dok su njegove žene Aiša (Aiša bint Abdullah b. Osman b. Amir b. Amr b. K’ab b. S’ad b. Tejjim b. Murre. r.a. – عائشة) i Um pripremile svadbeni ručak. Veruje se da su svadbu pomogli i drugi članovi muslimanske zajednice.

Prema nekim istoričarima ovo venčanje je imalo poseban duhovni značaj za sve muslimane, jer su u brak stupile osobe najbliže Poslaniku.

Premda mu je zakon dopuštao da ima više žena, Alija se nije ženio drugom ženom sve do Fatimine smrti. Jednom prilikom mu je ponuđena ruka ćerke Muhamedovog neprijatelja, ali mu je ovaj rekao da u tom slučaju mora da se razvede od njegove Fatime, pa je odustao.

Za razliku od sestara koje su imale imućne muževe, Fatima i Ali su živeli skormno. On je sagradio kuću nedaleko od Muhamedove, ali su zbog Fatimine želje da bude bliže ocu živeli u kući Harite bin al-Numana (Haritha bin al-Numan).

Ona je kuvala, čistila i brinula o kući, dok je Alijin zadatak bio da obezbedi hranu i ogrev. Radio je u na navodnjavanju oranica kod komšija i poznanika.

Život je bio lakši pošto su nakon bitaka osvajali ratni plen. Nakon što se ekonomska situacija u muslimanskoj zajednici poboljšala, Fatima je dobila sluškinje, koja je tretirala kao članove svoje porodice i sa njima je obavljala kućne poslove.

Veruje se da je Fatima pomagala ocu i suprugu da se oporave posle bitaka i redovno obilazila grobove šehida, ratnika koji su umrli zbog vere.

Ona i Alija su, navodno bili glavni pregovarači s Abu Sufjanom (Sakhr ibn Harb ibn Umayya ibn Abd Shams – صخر بن حرب بن أمية بن عبد شمس) nakon što je prekršeno primirje sklopljeno sa vladarima Meke.

Osim toga, Abu Sufjan je tražio njenu zaštitu kada ga je posetila u okupiranoj Meki, ali je ona, po očevim instrukcijama odbila da mu pomogne.

Fatimin život posle Muhamedove smrti

Iako se neretko ističe njena skromnost, postoji verovanje da je Fatima aktivno učestvovala u javnom i političkom životu tadašnje Arabije.

Naime, istoričari su zabeležili da je, nakon što je Muhamedova vojska porazila mnogobožačka i jevrejska plemena u Fadaku, oazi nedaleko od Medine, Fatima od oca dobila na poklon tu zemlju.

Ona se nakon očeve smrti obratila kalifu Abu Bekru i zamolila ga da se odrekne dela Muhamedovog imanja koje je dobio u nasleđe.

Fatima je očekivala da će joj Abu Bekr dati Fadak, međutim on je to odbio uz obrazloženje da je Muhamed za života odredio da sva njegova imovina nakon smrti služi za dobrobit cele zajednice.

Ova Abu Bekrova reakcija ju je uvredila, pa nisu komunicirali do njene smrti. Ipak, i ovde postoje različita tumačenja. Jedan deo istoričara veruje da su se Abu Bekr i Fatima pomirili pre nego što je ona umrla. Postoje i zapisi da je Abu Bakr svoj deo Fadaka poklonio ćerki Aiši.

Najmlađa poslanikova ćerka se ubrzo nakon očeve smrti razbolela. Veruje se da je umrla šest meseci kasnije u 24. godini, ali se tačan datum ne zna.

Njena smrt je, po vlastitoj želji, držana u tajnosti, pa je sahranjena noću. Različiti istoričari imaju i različite teorije o mestu gde je pokopana.

Pojedini tvrde da nakon očeve smrti nije ni jela niti pila, te da nije izlazila iz svoje kuće žaleći oca. Veruje se da ju je pred samu smrt Muhamed pozvao i rekao joj da će nju prvu od porodice sresti u dženetu (raju).

Prema nekim izvorima, Fatima je jednog jutra ustala, okupala se i obukla novu odeću, te legla u krevet. Kazala je suprugu da će uskoro da umre. Alija je čuvši te reči počeo da plače, a supruga mu je kazala da vodi računa o sinovima i da je sahrani bez ceremonije.

Sahrani su prisustvovali samo najbliži članovi porodice i bliski prijatelji. Alija je uslišio njenu želju i sahranio je bez znanja Medinjana.

Značaj

U različitim verzijama Kur`ana Fatimino ime se pominje u nekoliko konteksta. Ono što je zajedničko za sve verzije jeste da je Prorok najplemenitijim ženama u istoriji čovečanstva smatrao Mariju, majku Isusa Hrista, Asju bint Muzahim (آسية), faraonovu ženu koja je usvojila Musu (Mojsija), egipatskog princa, svoju prvu suprugu Hatidže i najmlađu ćerku Fatimu.

Alija i Fatima su imali petoro dece, tri dečaka i dve devojčice. Sinovi su se zvali Hasan (Al-Hasan ibn Ali ibn Abi Talib – الحسن ابن علي ابن أبي طالب‎,) Husein (Al-Ḥusayn ibn ʿAlī ibn Abi Talib – ٱلْحُسَيْن ابْن عَلِي ابْن أَبِي طَالِب‎‎)  i Muhsin (Muhsin ibn Ali – محسن بن علي), a ćerke Umu Kasum (Umm Kulthum bint Ali) i Zejneb (Sayyidah Zaynab bint ʿAli – الـسَّـيّـدة زَيـنـب بـنـت عـلي‎,).

Postoje različite teorije o životu i smrti najmlađeg sina Muhsina. Prema jednoj, on nije niti rođen jer je Fatima izgubila bebu tokom jednog incidenta sa kalifom Abu Bekrom. Prema drugoj, dečak je umro ubrzo nakon rođenja.

Fatima i njena porodica zajedno sa Poslanikom Muhamedom čine „ehli-bejt“, svetu porodicu čija je misija očuvanje islamske vere i tradicije.

Njena uloga u Muhamedovom životu i generalno nastanku islama je očita, mada je mnogima njen život i smrt, te naročito poslednje počivalište ostalo nepoznanica. Zato su joj muslimanski istoričari posvetili brojne knjige, a o misteriji zvanoj Fatima, snimljeni su mnogi dokumentarni filmovi.