Gorica Popović

Kratke informacije

Ime i prezimeGorica Popović
Datum rođenja13. avgust 1952.
Mesto rođenjaKragujevac
DržavaSrbija
PrebivališteBeograd
ZanimanjeGlumica, rediteljka

Biografija

Gorica Popović je srpska pozorišna, televizijska i filmska glumica i rediteljka. Rođena je 13. avgusta 1952. godine u Kragujevcu. Udata je za saksofonistu Nenada Nešu Petrovića. Živi i radi u Beogradu.

Glumom je počela da se bavi još u srednjoj školi. Sa grupom drugara je režirala i izvela satirični komad „Budilnik“. Po završetku srednje škole upisala je Akademiju za pozorište, film i televiziju. Na trećoj godini je dobila prve uloge, a po završetku fakulteta posao asistenta na predmetu dikcija.

Prvu značajniju ulogu na filmu je dobila 1977. godine kada je igrala novinarku u drami „Miris poljskog cveća“ koju je režirao Srđan Karanović. Od tada do 2019. godine Gorica je utelovila hiljade likova u predstavama, serijama i filmovima. Dobitnica je i brojnih nagrada, a poslednja koju je osvojila bila je „Žanka Stokić“ za izuzetan doprinos srpskoj filmskoj, televizijskoj i pozorišnoj umetnosti.

Bila je član vokalno – instrumentalnog ansambla Suncokret.

Karijera

S obzirom da je njen otac Mojsije Popović bio scenograf i izvođač u lokalnom pozorištu u Kragujevcu, Gorica je još kao devojčica zavolela glumu. U srednjoj školi je režirala svoju prvu predstavu pod naslovom „Budilnik“, a potom je upisala Akademiju za pozorište, film i televiziju, gde je ostala da radi kao asistent nakon sticanja diplome.

Pozorišna karijera

Prvu predstavu u Ateljeu 2012 Gorica je odigrala u maju 1976. godine. Reč je o Krecovoj (Xaver Kroetz) drami „Muške stvari“ u kojoj je tumačila Slavicu Savić. Predstava je izvedena na festivalima u Zagrebu i Skoplju. Samo par meseci kasnije je glumila Njušu u Babeljovoj (Исаак Эммануилович Бабель) drami „Marija“ u režiji Ljubomira Draškića.

Sa Zoranom Radmilovićem, Milošem Žutićem, Vlastimirom Stojiljkovićem i drugima, igrala je u predstavi „Oj, Srbi`o nigde lada nema“. Za devet godina predstava je izvedena 67 puta.

U decembru 1977. godine je na Velikoj sceni „Ateljea 212“ premijerno izveden komad „Kamen za pod glavu“ u režiji Milenka Maričića. Pored Gorice u ovoj predstavi su igrali Milutin Butković, Petar Božović, Feđa Stojanović, Mira Banjac i drugi. Odigrana je 123 puta u Jugoslaviji i inostranstvu, te osvojila brojne nagrade.

U Bulgakovom (Михаил Афанасьевич  Булгаков) „Psećem srcu“ glumila je Zinu, a u Beketovim (Samuel Beckett) „Krajevima“ Majku, Mej, Usta i Slušaoca. Igrala je Vasiliju Mirčetić u komediji „Kosančićev venac 7“. Glumci su s ovom predstavom obišli ceo region, a odigrana je više od 230 puta.

Godine 1982. postala je stalni član ansambla „Ateljea 212“. Te godine je publici premijerno predstavljen komad „Ni riba ni meso“ u režiji Jovice Pavića. Gorica je igrala Helgu, dok su Egara, Emi i Hermana tumačili Feđa Stojanović, Mirjana Karanović i Enver Petrovci.

Usledile su predstave „Leti u goru kao ptica“, „Cigansko groblje“, „Život i priključenija vojnika Ivana Čonkina“, „Metastabilni graal“, „Bel tempo“, „Zakleti spasilac davljenika“, „Čaplja“ i druge. Tumačila je Irmu u komadu „Kneginja iz Foli Beržera“ i Popi u „Iza kulisa“. Frejnova (Michael Frayn) drama je za deset godina izvedena 150 puta.

Sa Branimirom Brstinom, Mirom Banjac i drugima Gorica je igrala u predstavi „Kola mudrosti, dvoja ludosti“, a sa Katarinom Žutić i Olgom Odanović u komadu „Peg, srce moje“. Više od 240 puta je tumačila Jagodu Kraljić u drami „Ljubavno pismo“.

Pevala je liturgiju Svetog Ilariona u Marseovom (Félicien Marceau) komadu „Katarina“. Potpisuje scenario i režiju za predstavu „Iju, poplava“ koja je u Teatru u podrumu izvedena 42 puta, te predstavljena na Jugoslovenskom festivalu malih formi.

Tumačila je Kejt u Garnijevom (Alber Ramsdell Gurney) komadu „Silvija“. Pored Beograda, predstavu je mogla da pogleda i publika u Beču i Torontu. Izvedena je skoro stotinu puta. Jednu od glavnih uloga Gorica je igrala u Brehtovom (Bertolt Breht) „Operi za tri groša“.

Glumila je Hilde u Krecovoj drami „Nagon“, Brigite Šupak u opereti „Tulumbus“, te Prvu damu u komediji „Leda“. Režirala je i igala jednu od glavnih uloga u komadu „Jedva steče zeta“ koji je premijerno izveden u decembru 2001. godine. Predstava je tokom tri godine izvedena 21 put.

U „Domu Bernarde Albe“ Gorica je igrala Ponsiju, a u Molijerovom (Jean Baptiste Poquelin Molière) „Građaninu plemiću“ Gospođu Žurden. Napisala je scenario i režiju za kratki komad „Izvol`te slušalicu“ koji je izveden na Festivalu monodrame i pantomime u Zemunu.

Polovinom jula 2005. godine je tumačila Katicu u komediji „Radovan Treći“. Radovana je igrao Branimir Brstina, a Rumenku Anita Mančić. Sa Vlastimirom Stojiljkovićem, Darom Džokić i drugima Gorica Popović je igrala u predstavi „Trg heroja“ koja je proglašena najuspelijim glumačkim ostvarenjem na scenama Beograda.

U septembru 2009. godine je na Velikoj sceni „Ateljea 212“ premijerno izveden komad „Proslava“ u režiji Ive Milošević. Gorica Popović je igrala Else, dok su Helge i Kristijana tumačili Miodrag Krstović i Bojan Žirović. I ova predstava je osvojila nekoliko velikih nagrada.

U mjuziklu „Kosa“ koji je režirao Kokan Mladenović Popovićeva je tumačila Margaret Mid, a u predstavi „Matica“ Predislavkovicu. Tokom 2013. i 2014. godine je u Gogoljevom (Николай Васильевич Гоголь) „Revizoru“ igrala Sudiju.

Pored toga što je tumačila naslovnu ulogu u „Slavnoj Florens“ Pitera Kviltera (Petar Quilter), Gorica se našla i u ulozi kostimografa. Predstava je premijerno izvedena 3. aprila 2014. na sceni „Petar Kralj“. Na Danima Zorana Radmilovića u Zaječaru osvojila je nagradu „Zoranov brk“ za najboljeg glumca večeri.

Režirala i igrala u predstavi „Brod plovi za Beograd brzinom od 212 čvorova“ koji je u periodu od februara 1997. godine do kraja 2014. godine izvedena 72 puta.

Filmska i televizijska karijera

Prvu filmsku ulogu Gorica Popović je dobila 1969. godine u ratnoj drami Branimira Torija Jankovića „Krvava Bajka“. Šest godina kasnije je igrala u TV filmu „U Orfeumu kod Brane“ koji je režirao Radoslav Dorić po scenariju Brana Cvetkovića. Iste godine je snimila i televizijski film „Velebitske saonice ili tri švalera i jedna devojka“.

Prvu zapaženiju ulogu je dobila 1977. godine kada je u socijalnoj drami Srđana Karanovića „Miris poljskog cveća“ igrala reporterku. Tumačila je medicinsku sestru Mašu u drami Ljubomira Draškića pod naslovom „Misao“.

Tokom 1979. godine je snimila TV film „Ujed“ i jugoslovenski blokbaster „Nacionalna klasa“ koji je proslavio Dragana Nikolića, a u kome je Gorica igrala Vukosavu Lazarević Šilju. U drami Vesne Ljubić „Prkosna delta“ tumačila je glavnu junakinju Ivanu.

Usledile su uloge u televizijskim filmovima „Vrele kapi“ i „Stari Beograd“. Da je 1981. bila njega godina vidi se po brojnim projektima koje je završila. Te godine su premijerno prikazani filmovi „Neka druga žena“, „Bila jednom ljubav jedna“, „Dorotej“, „Pad Italije“ i „Tražim pomilovanje“.

Dve godine kasnije je igrala Dunju u filmu „Nešto između“, Anu Đorđević u „Halo taksi“ i kneginju Ljubicu Obrenović u TV drami „Karađorđeva smrt“. Usledile su serije „Štefica Cvek u raljama života“ i „Ulični pevači“, te filmovi „U raljama života“ i „Kraj rata“ u kojima je igrala Dunju i Milku.

U TV seriji „Znamenite žene srpske prošlosti“ Gorica Popović je utelovila Milicu Stojadinović Srpkinju, a tokom 1987. i 1988. godine u seriji „Vuk Karadžić“ ponovo igrala Ljubicu Obrenović. U „Sivom domu“ je bila Ljilja, a u „Tamnoj strani Sunca“, jednom od prvih filmova Breda Pita (Brad Pitt), služavku Ninu.

Uloge koje su obeležile njenu karijeru krajem 80-ih godina bile su Dara Zavišić u Pavićevoj seriji „Bolji život“ i kneginja Milica u filmu Zdravka Šotre „Boj na Kosovu“. Tokom prve polovine 90-ih Gorica je snimila filmove „Pod žrvnjem“, „Početni udarac“, „Seks – partijski neprijatelj br. 1“, „Vera Hofmanova“, „Dezerter“, „Goli život“ i „Slatko od snova“, te TV serije „Zaboravljeni“, „Ožalošćena porodica“ i „Glava šećera“.

U drami „Rane“ Popovićeva je igrala Nevenku, a u komediji „Tri palme za dve bitange i ribicu“ Tetku. I na malim ekranima je utelovila Irmu iz komada „Kneginja iz Foli Beržera“, a pojavila se i u popularnoj seriji „Gore dole“.

Prvu deceniju 21. veka obeležile su uglavnom TV serije „Budi fin“, „Metla bez drške“, „Najbolje godine“, „Naša mala redakcija“, „M(j)ešoviti brak“, „Crni Gruja“, „Kazneni prostor 2“, „Lift“, „Praonica“ i „Ljubav, navika, panika“. Napisala je scenario za kratku TV komediju „Preline đakonije“ u kojoj je igrala glavnu ulogu.

Od 2006. do 2012. godine glumila je Rumenku u seriji „Seljaci“, Desu u „Kafanica blizu SIS-a“, Mariju u „Sva ta ravnica“ i Radmilu u „Priđi bliže“. U TV seriji „Zvezdara“ je igrala Eli, a u seriji „Jagodići: Oproštajni valcer“ Marišteni.

Bila je baka Soja u dečjem filmu „Pismo za Deda Mraza“, a Ilinka u TV komediji „Uoči Božića“. U hit filmu „Vrati se Zone“ Gorica je tumačila „Persu“, a u seriji „Senke nad Balkanom“ Cvetu. Od maja 2019. godine televizijska publika je može gledati u ulozi Spomenke u kriminalističkoj seriji „Pet“.

Privatni život

Gorica Popović je rođena 1952. godine u Kragujevcu. Detinjstvo je provela u rodnom gradu, uz roditelje i starijeg brata Gorana. Uz majku i baku je naučila da šije, pa je vrlo rano oblačila svoje lutke vlastitim kreacijama. Zato i ne čudi da je jedno od prvih zanimanja koje ju je zainteresovalo bilo kostimografija.

Ipak, uz oca je zavolela pozorište, pa je tokom srednje škole, uprkos očevom negodovanju redovno glumila u predstavama. Po završetku srednje škole je upisala Akademiju i vrlo brzo postala jedna od najboljih glumica svoje generacije.

Gorica je nekoliko decenija u braku sa Nenadom Nešom Petrovićem, saksofonistom No Smoking Orchestra. Jedna od stvari koja ih spaja je upravo ljubav prema muzici, jer je glumica jedno vreme pevala u grupama S vremena na vreme i Suncokret. Sa Borom Đorđevićem i Biljom Krstić je nastupala na brojnim festivalima širom Jugoslavije. Grupa Suncokreti se raspala kada je Bora odlučio da osnuje bend Riblja čorba.

Filmografija

Filmovi i serije

  • 1969. Krvava bajka
  • 1975. U Orfeumu kod Brane (TV)
  • 1975. Velebitske saonice ili tri švalera i jedna devojka
  • 1977. Miris poljskog cveća
  • 1978. Misao
  • 1979. Ujed (TV)
  • 1979. Nacionalna klasa
  • 1980. Švabica
  • 1980. Prkosna delta
  • 1981. Vrele kapi (TV)
  • 1981. Trag
  • 1981. Stari Beograd
  • 1981. Neka druga žena
  • 1981. Bila jednom ljubav jedna
  • 1981. Dorotej
  • 1981. Pad Italije
  • 1981. Tražim pomilovanje
  • 1982. Stenica (TV)
  • 1982. Direktan prenos
  • 1983. Nešto između
  • 1983. Jesen Đuke Dražetića
  • 1983. Halo taksi
  • 1983. Karađorđeva smrt (TV)
  • 1984. Nešto između (TV serija)
  • 1984. Štefica Cvek u raljama života (serija)
  • 1984. Ulični pevači (serija)
  • 1984. U raljama života
  • 1984. Kraj rata
  • 1985. Lica i sudbine
  • 1985. Brisani prostor (TV serija)
  • 1985. Šest dana juna
  • 1986. Znamenite žene srpske prošlosti
  • 1986. Smešne i druge priče TV serija
  • 1986. Priče sa kraja hodnika
  • 1986. Sivi dom (serija)           Ljilja
  • 1988. Tamna strana Sunca (strani film)
  • 1987-1988. Vuk Karadžić (serija)
  • 1987-1988. Bolji život (serija)
  • 1989. Boj na Kosovu
  • 1989. Svet (TV)
  • 1990. Pod žrvnjem
  • 1990. Zaboravljeni (serija)
  • 1990. Početni udarac
  • 1990. Ožalošćena porodica
  • 1990. Seks – partijski neprijatelj br. 1
  • 1991. Glava šećera (TV)
  • 1991. Vera Hofmanova
  • 1990-1991. Bolji život 2 (serija)
  • 1992. Dezerter
  • 1993. Mrav pešadinac
  • 1994. Goli život
  • 1994. Slatko od snova
  • 1995. Ne veruj ženi koja puši gitanes bez filtera
  • 1996-1997. Gore dole (serija)
  • 1998. Kneginja iz Foli Beržera (TV)
  • 1998. Tri palme za dve bitange i ribicu
  • 1998. Rane
  • 2001. Budi fin (serija)
  • 2001. Seljaci
  • 2001. Sve je za ljude
  • 2001. Metla bez drške 5 (serija)
  • 2002. Silvija (TV)
  • 2003. Najbolje godine (serija)
  • 2003. Život je marš
  • 2003. Siroti mali hrčki 2010
  • 2003. Naša mala redakcija (serija)
  • 2003. M(j)ešoviti brak (serija)
  • 2003. Volim te najviše na svetu
  • 2003. Profesionalac
  • 2003. Svjetsko čudovište
  • 2003. Sjaj u očima
  • 2003. Crni Gruja (serija)
  • 2003. Kazneni prostor 2 (serija)
  • 2004. Mathilde
  • 2004. Smešne i druge priče
  • 2004. Lift (serija)
  • 2005. Praonica (TV serija)
  • 2005. Peline đakonije (serija)
  • 2006. Aporia
  • 2005-2006. Ljubav, navika, panika (serija)
  • 2006-2007. Agencija za SIS (serija)
  • 2006-2007. Seljaci (serija)
  • 2007. Premijer (serija)
  • 2007. Kafanica blizu SIS-a (serija)
  • 2009. Sva ta ravnica (serija)
  • 2010. Priđi bliže (serija)
  • 2012. Pepeljuga
  • 2012. Hrabra Merida
  • 2012. Jagodići (TV serija)
  • 2013. Zvezdara (TV serija)
  • 2014. Jagodići: Oproštajni valcer
  • 2015. Pismo za Deda Mraza
  • 2015. Uoči Božića
  • 2017. Draž
  • 2017. Vrati se Zone
  • 2017. Kozje uši
  • 2017. Tezgaroši
  • 2017. Senke nad Balkanom
  • 2018. Pet
  • 2018. Pogrešan čovek

Predstave:

„Kosančićev venac 7“, „Pred ogledalom“, „Život i priključenija vojnika Ivana Čonkina“, „Cigansko groblje“, „Iza kulisa“, „Peg, srce moje“, „Prosjačka opera“, „Ljubavno pismo“, „Nagon“, „Silvija“, „Jedva steče zeta“, „Leda“, „Građanin plemić“, „Radovan Treći“, „Trg heroja“, „Zmijsko leglo“,  „Muška stvar“, „Ljubav“, „Proslava“, „Kosa“, „Matica“, „Revizor“, „Slavna Florens“, „Arsenik i stare čipke“, „Zvezdarske zvezdice“ i druge.

Ostali projekti:

  • osmislila i režirala predstave „Jedva steče zeta“, „Au, poplava“, „Izvol’te sličicu“, „Gospođa Milihbrot“, „Zvezdarske zvezdice“
  • osmislila i režirala muzičku predstavu „Brod plovi za Beograd“
  • napisala scenario za seriju „Peline đakonije“
  • radila kostime i songove za više predstava.

Nagrade i priznanja:

Zlatna Arena Pulskog festivala za ulogu u filmu „Nacionalna klasa“; Nagrada „Carica Teodora“ filmskih susreta u Nišu za uloge u filmovima „Dorotej“, „Pad Italije“, „U raljama života“; nagrada „Žanka Stokić“ za izuzetan doprinos srpskoj filmskoj, televizijskoj i pozorišnoj umetnosti; Nušićeva nagrada za životno delo glumcu komičaru i mnoge druge.