Fehret Hrustić. Fotografija: Suad Hrustić.Fehret Hrustić je bio bosansko-hercegovački književnik, publicist i magistar ekonomije. Rođen je 22. 10. 1952. godine u Tuzli, a preminuo 25. 9. 2017. godine u Tuzli. Bavio se naučno – stručnim radom, napisao je 26 knjiga, radio kao profesor, direktor škole, vlasnik privatne firme, bio predsjednik OO SDP BiH Tuzla, vijećnik u općinskom vijeću Tuzla u dva mandata, te je radio kao pomoćnik direktora Centra za socijalni rad Tuzla.
Životopis
Fehret Hrustić rođen je 22. 10. 1952. godine u Avdibašićima (Donja Obodnica), općina Tuzla. Bio je magistar ekonomskih nauka. Od 1976. do 1990.godine radio je kao profesor, a zatim i kao direktor Turističko – ugostiteljske škole u Tuzli. Od 1990. do 1992. godine bio je direktor IK Univerzal u Tuzli. Od 1992. do 2002. godine bio je direktor i vlasnik firme „Feri“ u Tuzli, koja se bavila knjižarskom i izdavačkom djelatnošću. Kratko vrijeme (šest mjeseci) 2003. godine radio je kao vaspitač u domu za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli. Nakon toga okušao se kao novinar u Dnevnom listu iz Mostara. Od 2004. godine do 2009.te bio je profesionalno angažovan u politici. Od 2009. do smrti 2017. godine radio je kao pomoćnik direktora u Centru za socijalni rad Tuzla u Tuzli.
Bio je član SKJ od 1976. do 1990. godine. Jedno je vrijeme bio član OK SKJ u Tuzli. Zatim je bio član komisije za obrazovanje i u OK i u SSRN u Tuzli. Odmah poslije uvođenja višepartijskog sistema uključio se u SDP BiH. Od 2002. do 2009. godine bio je na dužnosti predsjednika Općinske organizacije SDP BiH Tuzla i član Glavnog odbora sve do jula 2013.godine. Za to vrijeme bio je vijećnik u Općinskom vijeću Tuzla u dva mandata uzastopno.
Od decembra 2013. godine jedan je od osnivača i predsjednik Novog socijaldemokratskog pokreta BiH osnovanog u Tuzli.
Od 2016. godine stupio je u redove Stranke za Bosnu i Hercegovinu i postao podpredsjednik Gradske organizacije Tuzla i član KO SzBiH.
U raznim listovima i časopisima objavio je 158 naučnih i stručnih radova, od čega su 45 radova verifikovani kao izvorni naučni rad, 57 kao stručni rad i 16 kao prikazi, recenzije, ogledi.
Objavio je 16 priča (pripovjedaka) i 76 pjesama (poezije). Učestvovao je na okruglim stolovima gdje je prezentirao svoje radove iz oblasti odgoja i obrazovanja, kulture i nauke, te socijalne zaštite. U Zborniku radova Društva antifašista TK objavio je 12 radova o temi antifašizma. U časopisu Pogledi od 1984. do 1989.godine bavio se humanim i etičkim karakterom Titovog djela, gdje je objavio, u to vrijeme, 15 vrlo zapaženih radova. Pisao je kolumne o aktuelnim političkim i društvenim zbivanjima u BiH. Objavio ih je, u novinama i na internet portalima, više od 70.
Umro je u Tuzli, 25. 09. 2017. godine u 9:55h. Komemoracija je održana u Narodnom pozorištu u Tuzli 27. 09. 2017. godine, a ispraćaj, dženaza i ukop, obavljeni su isti dan, u njegovom rodnom mjestu u Avdibašićima.
23.06.2018. godine posthumno je dobio priznanje Zmajevo srce za patriotizam, humanizam i cjelokupan doprinos BH društvu u organizaciji udruženja „Zmajevo srce“ – We are Europe 2018.
Porodica
Fehret Hrustić je bio oženjen Suadom Hrustić, a iz braka sa njom stekao je sina Suada i kćerku Suzanu.
Bibliografija
- Dohodovni odnosi i vrednovanje rada u obrazovanju, 1989;
- Obrazovanjem u budućnost, 2002;
- Odgoj za toleranciju, 2003;
- Putevi obrazovanja, 2004;
- Odgoj za aktivno sudjelovanje građana u lokalnoj zajednici, 2008;
- Odgoj za univerzalne vrijednosti, 2009;
- Socijalno preduzetništvo (poduhvati za ostvarenje društvene dobrobiti), 2012;
- Socijalna inkluzija i građanski aktivizam – ne objavljeno izdanje u pripremi.
- Priče iz rodnog kraja, 1994;
- Muhadžiri, 1994 (prvo izdanje), 1995.(drugo izdanje);
- Muslimanska golgota, 1996;
- Vrtlog u duši, 2008;
- Vrijeme i znakovi, 2009;
- Luke i tišine, 2010;
- Oni (anti/politička), 2017;
- Ranica, 1969;
- Buđenje mrava, 1989;
- Djed mraz (poema), 1991;
- Moć nemoći, 2006;
- Minule vatre, 2007;
- Žeđ i vatra, 2008;
- Očiglednosti, 2008;
- Raskršće i sjene – ne objavljeno izdanje u pripremi.
- „(Ne)obične male priče“ 2018. (posthumno izdanje).
