Arsen Dedić

Kratke informacije

Ime i prezimeArsen Dedić
Datum rođenja28. jul 1938.
Mesto rođenjaŠibenik
Datum smrti17. avgust 2015.
Mesto smrtiZagreb
DržavaHrvatska
ZanimanjePevač, kantautor
ŽanrPop, šansona

Biografija

Arsenije „Arsen“ Dedić je bio jugoslovenski i hrvatski pevač, kompozitor, tekstopisac, aranžer, muzički producent, dirigent i pesnik. Rođen je 28. jula 1938. godine u Šibeniku, a preminuo je 17. avgusta 2015. godine u Zagrebu.

Važio je za jednog od najboljih šansonjera na našim prostorima. Mnogi se slažu da je bio najveći pesnik među muzičarima i najveći muzičar među pesnicima.

Privatni život

Njegov otac se zvao Jovan i bio je Srbin, a majka Veronika je bila Hrvatica koja je, nakon udaje, prešla u pravoslavlje. Arsenov stariji brat Milutin je ime dobio po kralju Milutinu Nemanjiću, dok je on nazvan po srpskom patrijarhu Arseniju Čarnojeviću.

Njegova porodica je bila siromašna i veoma teško su živeli. Majka nije znala da piše, a kasnije je to naučila od Arsena. Bila je veoma pobožna i on joj se divio. Išao je i u katoličku i u pravoslavnu crkvu. Otac je bio zidar i vatrogasac i imao je talenta za muziku.

Kada je imao osam godina, Arsen je počeo da uči da svira klavir i flautu. Sa petnaest godina je svirao u pozorišnom orkestru i išao je u muzičku školu. Kao gimnazijalac je objavljivao poeziju u „Poletu“, „Književnim novinama“ i „Vidiku“. Bio je jedan od najboljih učenika i trenirao je košarku.

Kada je završio srednju školu, preselio se kod ujaka u Zagreb. Upisao je Pravni fakultet koji je posle tri godine napustio, jer ga je sve više privlačila umetnost.

Pošto ga je interesovalo slikarstvo, razmišljao je o Akademiji likovnih umetnosti, ali 1959. godine je prešao na Muzičku akademiju koju je studirao do 1964. godine. Da bi mu kupili flautu, roditelji su morali da prodaju svinju. Ubrzo je služio vojni rok u Lici i upoznao je Radeta Šerbedžiju.

Arsen je 1961. godine oženio Vesnu Suligoj, sa kojom je naredne godine dobio ćerku Sandru. Razveli su se 1965. godine.

Ćerka Sandra se porodila 2011. godine i Arsen je dobio unuku Emanuelu.

Sa hrvatskom pevačicom Gabi Novak je 1973. godine dobio sina koga su nazvali Matija. Iste godine su se venčali, a kum im je bio italijanski kantautor Gino Paoli. Matija je krenuo očevim putem i danas je poznati kompozitor i džez pijanista. Ima ćerku Lu kojoj je Arsen posvetio pesmu „Lu u ulozi Mata Hare“.

Arsenu je 2004. godine u Padovi presađena jetra.

Deset godina kasnije je pao i povredio kuk zbog čega mu je 2015. godine ugrađena proteza. U avgustu iste godine je hospitalizovan u Kliničko-bolničkom centru u Zagrebu. Pošto su mu otkazali bubrezi i pluća, bio je priključen na aparate. 17. avgusta u 21h je preminuo od sepse.

Komemoracija je održana u Hrvatskom muzičkom zavodu, a sahranjen je na gradskom groblju „Mirogoj“ u Zagrebu.

Karijera

Krajem pedesetih godina je počeo da komponuje klasičnu muziku i da piše tekstove za dalmatinske pesme. Bio je član vokalnih grupa Prima, Sirynx, Zagrebački vokalni kvartet i Melos sa kojima je prepevavao strane hitove. Takođe je imao sopstveni kvartet flauta. Pevao je u akademskom horu „Ivan Goran Kovačić“.

Njegov prvi nastup je bio 1961. godine na stadionu „Tašmajdan“ gde se održavalo takmičenje „Lepota devojke“.

1962. godine je u izdanju Jugotona izašla prva singlica na kojoj su se našle pesme: „Zapleši twist“ i „Rođena za mene“. Godinu dana kasnije se prvi put pojavio na Splitskom festivalu, a publici se predstavio pesmom „Onaj dan“.

Od 1959. do 1964. godine je bio muzički saradnik na TV Zagrebu, ali je otpušten jer je pisao pesme sa religijskim motivima.

Na Splitskom festivalu 1965. godine Arsen je otpevao numeru „Stara cura“ koja je protumačena kao ruganje starijim ženama i usedelicama. Arsen je zbog toga doživeo brojne neprijatnosti, pa je rešio da se posveti snimanju ploča. Iste godine je održao svoj prvi koncert u Beogradu.

Sarađivao je sa velikim zvezdama kao što su Josipa Lisac, Zdravko Čolić, Bora Đorđević, grupa Bijelo dugme i drugi. Neki od njegovih najboljih prijatelja su bili Sergio Endrigo, Charles Aznavour, Bulat Okudžav i Kemal Monteno.

Arsen je 1968. godine igrao u filmu „Višnja na Tašmajdanu“, a radio je i muziku za mnoge filmove i pozorišne predstave. Bio je član Hrvatskog društva kompozitora i Hrvatskog društva pisaca.

Svoju prvu knjigu poezije „Brod u boci“ objavio je 1971. godine. U njoj se našla i čuvena pesma „Ne daj se, Ines“. Prodata je u tiražu od 80 000 primeraka.

Usledile su: knjiga za decu „Zamišljeno pristanište“ (1975.), „Narodne pjesme“ (1979.), „Canto e poesia“ (1983), „Zagreb i ja se volimo tajno“ (1986.), „Hotel Balkan“ (1986.) i „Stihovi“ (1997.). Hrvatski književnik Igor Mandić je 1983. godine napisao knjigu „Arsen“.

Arsen Dedić je 1993. godine izdao album „Tihi obrt“ na kome je gostovala njegova supruga Gabi Novak, a sin Matija je svirao klavir. Na ovom i narednom albumu su preovladavale pesme koje su opisivale ratna dešavanja.

Deset godina kasnije je uradio duet sa drugom iz detinjstva, Mišom Kovačem, čiji je naziv „Mi smo lišće s iste grane“.

Reditelj Mladen Matičević je 2014. godine snimio film o Arsenu pod naslovom „Moj zanat“.

Svoj poslednji koncert održao je 4. jula 2015. godine na zagrebačkoj sceni „Amadeo“.

Arsen Dedić je dobitnik brojnih nagrada, a neke od njih su: Goranov vijenac, Vjesnikova Nagrada Slavenski, Nagrada Ivo Tijardović, Premio Tenco u Sanremu, Prix Jacques Brel, Premio Citta, „Kiklop“ za pjesničku zbirku godine (2009. i 2013.), Zlatne arene za glazbu (1989. i 1997.), Porin za životno djelo, itd.

Nije podržavao nijednog političara i političku stranku i smatrao je da sloboda pojedinca seže sve do tuđe slobode.

Diskografija

Singlovi

  • „Zapleši twist“ / „Rođena za mene“ (Jugoton, 1962.);
  • „Za sretan put“ / „Lutalica“ / „Izmišljam život“ / „Jedan živi čovjek“ (Jugoton, 1962.);
  • „Margaret“ / „Što da vam pričam“ / „Poslednja noć“ / „Moje ruke“ (Jugoton, 1963.);
  • „Cigarera“ / „To sam ja“ / „Ceste u noći“ / „Dosta je toga“ (PGP RTB, 1963.);
  • „Pismo vojnika“ / „Okus soli“ / „Evelzn“ / „Nevoljen“ (PGP RTB, 1963.);
  • „Moderato cantabile“ / „Мој prijatelj“ / „Cirkus“ / „Pismo“ (Jugoton, 1964.);
  • „Sanjam te“ / „Vera Pavladoljska“ / „Čovek kao ja“ / „Kad svi odu“ (Jugoton, 1966.);
  • „Kad bi svi ljudi na svijetu“ / „Davne kiše“ / „Pjevam da mi prođe vrijeme“ / „Dva prijatelja“ (PGP RTB, 1967.);
  • „Balada o pticama“ / „Balada o zemlji“ / „Jesenja balada“ / „Balada o zvonaru“ (PGP RTB, 1967.);
  •  „To je moj svijet“ / „Razgovaram sa morem“ / „Priča o Marinelli“ / „Snijeg“ (Jugoton, 1968.);
  • „Sve što znaš o meni“ / „Hvala ti“ (Jugoton, 1969.);
  • „Vraćam se“ / „Kao prijatelji“ (Jugoton, 1969.);
  • „Prazna obećanja“ / „Povečerje“ (Jugoton, 1969.);
  • „Majko moja“ / „Put u raj“ / „Strane svijeta“ / „Svega mi je dosta“ (Jugoton, 1971.);
  • „Sve bilo je muzika“ / „Devojka za jedan dan“ (Jugoton, 1970.);
  • „Milena“ / „Zajedno“ (Helidon i Alta, 1971.);
  • „Pegasto Dekle“ / „Ljzbljanski zvon“ / „Ljzpka Dimitrovska“ (Helidor, 1972.);
  • „Vse ceste vodijo v Rim“ / „Moja mala iz Ljubljane“ (Helidor);
  • „Prva ljubav“ / „Sine moj“ (Studio B, 1975.);
  • „Čermešina“ / „Ja sam tu“ / „Mama“ / „Kome“ (Melodija);
  • „U Registraturi“ / „Laura“ (1977.).

Albumi

  • „Čovjek kao ja“ (Jugoton, 1969.);
  • „Arsen 2“ (Jugoton, 1971.);
  • „Homo volans“ (Јugoton, 1973.);
  • „Otisak autora“ (RTV LJ, 1976.);
  • „Porodično stablo“ (Jugoton, 1976.);
  • „Dedić-Golob“ (Jugoton, 1977.);
  • „Rimska ploča“ (PGP RTB, 1979,);
  • „Gabi i Arsen“ (RTV LJ 1980.);
  • „Arsen pjeva deci“ (RTV LJ 1982.);
  • „Provincija“ (Jugoton, 1984.);
  • „Kantautor“ (Diskoton, 1985.);
  • „Kino Sloboda“ (Jugoton, 1987.);
  • „Tihi obrt“ (Orfej, 1993.);
  • „Ministarstvo Straha“ (BGM, 1997.);
  • „Na zlu putu“ (Croatia Records 2004.);
  • „Rebus“ (Jugoton, 2008.).

Festivali

  • 1963. godine Beogradsko proleće – „Sada ne“;
  • 1963. godine Opatija – „Poljevači ulica“;
  • 1964. godine Jugoslovenski izbor za Pesmu Evrovizije – „Odluči se“;
  • 1964. godine Split – „Kuća pored mora“;
  • 1964. godine Zagreb – „Moderato cantabile“;
  • 1965. godine Split – „Želim zadržati ljeto“;
  • 1965. godine Split – „Poslije kiše dolazi sunce“ (duet sa Zdenkom Vučković);
  • 1965. godine Split – „Kaštelanske balature“ (duet sa Beti Jurković);
  • 1966. godine Opatija – „Tamara“;
  • 1966. godine Opatija – „Ni ti, ni ja“;
  • 1966. godine Split – „Šentada na rivi“ (duet sa Maruškom Šinković);
  • 1966. godine Zagreb – „Znat ćeš“;
  • 1967. godine Beogradsko proleće – „Daleko, daleko“;
  • 1967. godine Pesma leta – „Ako si pošla spat“;
  • 1967. godine Opatija – „U ime ljubavi“;
  • 1968. godine Vaš šlager sezone – „Dolazi dan tvog vjenčanja“;
  • 1968. godine Pesma leta – „Tvoja ruka“;
  • 1968. godine Split – „To je moj svijet“;
  • 1969. godine Beogradsko proleće – „Sve što znaš o meni“;
  • 1969. godine Split – „Vraćam se“;
  • 1969. godine Zagreb – „Prazna obećanja“;
  • 1970. godine Vaš šlager sezone – „Sve je bilo muzika“;
  • 1970. godine Zagreb – „Djevojka za jedan dan“;
  • 1971. godine Beogradsko proleće – „Ne plači“;
  • 1971. godine Zagreb – „Milena“;
  • 1972. godine Slovenska popevka – „Pegasto dekle“;
  • 1973. godine Zagreb – „Modra rijeka“;
  • 1980. godine Opatija – „I dođe vrijema“;
  • 1982. godine Zagreb – „Dida moj“;
  • 1989. godine Zagreb – „Naučila me“.

Filmska muzika

  • „Školjka šumi“ (1990.);
  • „Stela“ (1990.);
  • „Glembajevi“ (1988.);
  • „Suncokreti“ (1988.);
  • „Anticasanova“ (1985.);
  • „Od petka do petka“ (1985.);
  • „Tajna starog tavana“ (1984.);
  • „Vlakom prema jugu“ (1981.);
  • „Pjevam danju, pjevam noću“ (1981.);
  • „U registraturi“ (1974.);
  • „Živa istina“ (1973.);
  • „Žuta“ (1972.).

Reference