Sveti apostol Jakov Alfejev

Kratke informacije

Ime i prezimeSveti apostol Jakov Alfejev
Datum rođenjaNepoznato
Mesto rođenjaGalileja
Datum smrti~62.
Mesto smrtiJerusalim
DržavaRimsko carstvo
ZanimanjePropovjednik

Biografija

Sveti Jakov (mlađi) Alfejev je bio jedan od Isusovih dvanaest apostola. Spada u najuži krug Hristovih učenika. Rođen je u prvom vijeku u Galileji, a umro je oko 62. godine i Jeruzalemu.

Slavi se u Rimokatoličkoj crkvi, Pravoslavnoj crkvi, Anglikanskoj crkvi, Luteranskoj crkvi i nekim Protestantskim crkvama. Zaštitnik je Urugvaja, apotekara, farmaceuta, šeširdžija, vunara.

Biografija

Rođen je u Galileji kao Alfejev sin i Isusov rođak. Nazvan je Jakov mlađi da bi se razlikovao od drugog apostola po imenu  Jakov Zavedejev (stariji). Evanđelist i apostol Matej bio je njegov rođeni brat. Jakov je svjedočio životu, čudima, stradanju, vaskrsenju i vaznesenju Isusa Hrista.

Propovijedao je Jevanđelje u Elevteropolju i okolini, zatim u Egiptu. Pomagao je ljudima, liječio je bolesne. Njegovo predano propovijedanje urodilo je plodom jer su mnogi ljudi slušajući ga postali hrišćanski vjernici. Njegovom zaslugom mnoge su crkve osnovane, došlo je do njihovog uređenja.

Sveti Jakov mlađi je spomenut u Novom zavjetu kao jedan od dvanaestorice učenika i apostola Isusa Hrista. Spomenut je kao izuzetno ugledna ličnost prve Crkve u Poslanici Svetog Pavla. U Djelima apostolskim pominje se kao jeruzalemski episkop.

Slikari ga prikazuju sa pilom jer se vjeruje da su mu, nakon što je umro, tijelo prepilili. U Katoličkoj crkvi praznuje se 03. maja, kada se obilježava i spomendan Svetog Filipa. Pravoslavna crkva Svetog Jakova mlađeg slavi 22. oktobra.

Kada se Sveti Petar oslobodio zatvorskih rešetaka, odmah je o svemu obavijestio Jakova. Za vrijeme sabora u Jeruzalemu Jakov je aktivno učestvovao u raspravi sa predlaganjem normi koje bi donijele kompromis između hrišćana jevrejskog porijekla i onih koji to nisu. Zbog njegove angažovanosti ova polemika uspješno je privedena kraju. Njegove savjete tražili su mnogi pa i Pavao, prije jednog od njegovih misijskih putovanja.

Napisao je Prvu poslanicu. Ideje su mu i danas aktualne u hrišćanskom životu, kao što su: molitva, pouzdanost u Boga, dobra djela, pravedan odnos sa bližnjima.

Vodio je asketski život. Izbjegavao je alkoholna pića i meso, šišanje kose i slično. Postio je i pokoravao se Bogu. Bio je mudar i pravedan. Njegovim svjedočanstvom i propovijedima je mnoge obratio u hrišćanstvo. Poštovali su ga i Jevreji.

Do 62. godine vodio je crkvu u Jeruzalemu. Te 62. godine osuđen je na smrt od strane vrhovnog sveštenika Hanana II koji je za taj čin iskoristio tamošnju smjenu vlasti. Sveštenički glavari su Svetog Jakova izveli pred narod i tražili su od njega da se odrekne vjere u Isusa Hrista. On se nije odrekao Hrista, nego je pred okupljenim narodom glasno govorio: „Isus, nas Gospodin i Spasitelj, Sin Božji“.

Osuđen je na smrtnu kaznu kamenovanjem. Za vrijeme kamenovanja jedan sveštenik je pokušavao spasiti apostola izgovarajući sljedeće riječi: „Stanite! Što činite? Pravednik moli za vas“. Nakon što je Sveti Jakov umro od posljedica kamenovanja, sahranili su ga na mjestu gdje je i podlegao, blizu Hrama. I danas na ovom mjestu postoji nadgrobni kamen.