Sveti Stefan Prvomučenik

Kratke informacije

Ime i prezimeSveti Stefan Prvomučenik
Datum rođenja0005.
Mesto rođenjaJerusalim
Datum smrti0034.
Mesto smrtiJerusalim
DržavaRimsko carstvo

Biografija

Sveti Stefan Prvomučenik je bio arhiđakon u Jerusalimskoj crkvi. Rođen je u Jerusalimu oko 5. godine, gdje je i umro oko 34. godine. Nazvan je arhiđakon jer je bio prvi od sedam đakona službeno postavljen da pomaže siromašnim u Jerusalimu. U srodstvu je bio sa apostolom Pavlom.

Sveti Stefan je mučen i stradao nakon godinu dana od silaska Duha Svetog na apostole i u istoj godini vaznesenja Isusa Hrista. Prozvan je Prvomučenik jer je bio prvi hrišćanin koji je prihvatio stradanje za Gospoda. U Novom zavjetu je detaljno opisano njegovo mučeništvo i stradanje.

U Pravoslavnoj crkvi se slavi Sveti Stefan Prvomučenik (Stefandan) trećeg dana pravoslavnog Božića. Katolička crkva praznik Svetog Stjepana (Stipanovo, Stipanjdan, Štefanje, Stjepanje) slavi 26. decembra, drugog dana katoličkog Božića.

Sveti Stefan je pripadao jevrejskom narodu koji je živio po grčkim oblastima u Rimskom carstvu. Govorili su na grčkom jeziku. Pomagao je siromašnim u Jerusalimu. Na ovu službu je postavljen os strane apostola. Bio je prvi od sedam đakona koji su službovali u vezi pružanja pomoći siromašnim te je zbog toga nazvan arhiđakon.

Prema Bibliji, Novom zavjetu, Sveti Stefan je djelovao pod velikim nadahnućem sile Duha Svetog. U to ime nesebično je pomagao onima kojima je bila potrebna pomoć. Zabilježeno je da je činio mnoga čuda.

U godini kada je Isus Hrist stradao i vazneo se na nebesa Sveti Stefan je sa velikom vjerom, riječima i djelom dokazao svom jevrejskom narodu da su oni ubili Isusa Hrista, dugoočekivanog Mesiju.

Iako je tako izazvao mnoga neprijateljstva, borio se snagom i istinom svoga govora. Njegovo propovijedanje su pokušali, na razne načine, da spriječe. Kako nisu uspjeli legitimnim putem dovesti do zaustavljanja njegovog javnog govora, to su učinili sa lažnim svjedocima i klevetom o njegovom huljenju po Bogu i Mojsiju.

Duhovnim starješinama je uspjelo u naumu da pobune narodne mase protiv njega. Sve je dovelo do lažnog optuživanja, hapšenja i suđenja. Suđenje je proteklo tako što je Sveti Stefan čvrsto pobio sve klevete što su iznosili lažni svjedoci. Precizno je navodio istorijske činjenice sa velikim uvažavanjem Mesije i Mojsija. Međutim, njegove istine su još više dovodile do gnjeva poglavare u sveštenstvu, ali i one narodne.

Sve je kulminisalo trenutkom kada je Sveti Stefan pogledao u nebo i rekao prisutnima šta vidi: „Evo, vidim nebesa otvorena i sina čovječijeg gdje stoji s desne strane Boga“. Ova njegova objava razljutila je sudije. Svetog Stefana su izveli iz grada i kamenovali do smrti.

Jedan od njegovih mučenika je bio bliski rod Svetog Stefana, po imenu Savle, koji je, nakon što se pokajao i krstio, postao apostol Pavle. Ostatak života je propovijedao Jevanđelje i radio na osnivanju crkvenih zajednica.

Presveta Bogorodica i Sveti Jovan Bogoslov su izdaleka svjedočili kamenovanju Svetog Stefana od strane njegovog naroda te su se molili Bogu za njegovu dušu. Bezpogovorno je Sveti Stefan primio mučeništvo i stradanje i tako dao primjer ostalim hrišćanima.

Sveti Stefan Prvomučenik je umro od posljedica kamenovanja u svojoj trideset i nekoj godini. Zadnje riječi koje je izgovorio su bile: „Gospode, ne uračunaj im grijeh ovaj“. Njegove mošti su nađene u blizini Jerusalima 415. godine. Najprije su prenošene na Sion, a potom u Carigrad.

Narodni običaji

Pravoslavna crkva praznik Svetog Stefana  ili Stefandan proslavlja 09. januara po julijanskom kalendaru ili treći dan Božića, a 27. decembra po gregorijanskom kalendaru. U Crnoj Gori se dan Svetog Stefana naziva i Šćepandan. Obilježen je crvenim slovima u kalendaru Srpske pravoslavne crkve.

Po narodnom običaju u pravoslavlju Sveti Stefan se poštuje da ne bi donio vjetar koji bi oduvao sijeno i slamu, a donio bolesti. Na dan Svetog Stefana izbjegavaju se kućni poslovi i posebno se čuva od vjetra te je zbog toga ovaj svetac nazvan i Vjetroviti.

Na dan Svetog Stefana se iz pravoslavnih domaćinstava iznosi slama postavljena za Badnji dan, a ukućani se polako vraćaju svakodnevnici. Ova slama se ne baca, već se pažljivo sakuplja i polaže na drveće, u torove, ispod čokota, u kokošija gnijezda i na ostalim mjestima koja bi podstakla rod i napredak. Slamu po običaju uklanjaju žene tako što dok to rade čitavo vrijeme šute, a sve kako se ne bi čulo da Božić odlazi.

Sveti Stefan se smatra simbolom praštanja i istrajnosti u vjeri. Na ikonama je prikazan u vidu mladog arhiđakona sa kadionicom ili modelom crkve.